Obedska Bara - Specijalni rezervat prirode
Koordinate: 44º 44’ N, 20 º00’ E
(50 km zapadno od Beograda)
Nadmorska visina: 71-82 m
Obedska Bara je jedno od najstarijih zaštićenih područja u svetu,
još od 1874. godine, i jedan od najčuvenijih rezervata prirode u Srbiji
i bivšoj Jugoslaviji. To je sezonsko plavljeno područje reke Save od
20.000 ha sa močvarama, barama, vlažnim livadama i mrtvajom okruženom
šumama hrasta, vrbe i topole. Najveća bara predstavlja autentičan
kompleks rukavaca, močvara, tresetišta, vlažnih livada i šuma.
Upravljač
rezervata su
"Vojvodina
šume" iz Petrovaradina.
Staništa:
mrtvaja, tršćaci, poplavne topolove i vrbove šume, stoletne hrastove i
jasenove šume, nizijske livade, ekstenzivni pašnjaci, oranice,
tradicionalni voćnjaci.
Biljke:
Oko 500 vrsta biljaka je zabeleženo u rezervatu od
kojih su najznačajnije:
Beli lokvanj (Nymphaea
alba),
Žuti lokvanj (Nuphar
luteum),
Testerica (Stratiotes
aloides),
Mešinka (Utricularia
vulgaris),
(Utricularia
neglecta),
Močvarna
koprica (Urtica
kioviensis),
Iđirot (Acorus
calamus),
Rebratica (Hottonia
palustris),
Schoenoplectus
triqueter, Herperis
matronalis, Wolffia
arrhiza,
Mrazovac (Colchicum
autumnale),
Bodljikava kostrica (Ruscus
aculeatus),
Plućnjak (Pulmonaria
officinalis), Žabljanka
(Zannichellia
palustris),
Vodeni orašak (Trapa longicarpa),
Kaćun (Orchis
laxiflora),
Salep (Orchis morio),
Platanthera bifolia, Zavrata (Cephalanthera longifolia),
Čopotac (Listera
ovata),
Neottia
nidus-avis.
Gljive:
180 vrsta gljiva je zabeleženo u rezervatu i neke od njih su:
Morchella
vulgaris,
Vrganj
(Boletus edulus),
Lisičarka (Cantharellus cibarius),
Zelena pupavka (Amanita phalloides), (Russula brunneoviolacea),
Poljska pečurka (Agaricus
campestris),
Velika sunčanica (Macrolepiota
procera),
Velika gnojištarka (Coprinus
comatus),
Velika ćelavica (Calvatia
gigantea).
Insekti:
Veliki broj vrsta je zabeležen u rezervatu a samo neke od vrsta su:
Jelenak (Lucanus
cervus),
Velika hrastova strižibuba (Cerambyx cerdo),
Trčuljak (Carabus
gigas),
Carabus
violaceus,
Bukova strižibuba (Morimus
funereus),
Cetonia (Cetonia
aurata),
Svitac (Lapyris
noctiluca), Rhyssa
persuasoria,
Ammophila
sabulosa,
Pčela (Xylocopa
violacea),
Mali prelivac
(Apatura
iris), Admiral
(Vanessa
atalanta),
Dnevni paunovac
(Inachis
io),
Šafranovac (Colias
crocea),
Lastin repak (Papilio
machaon),
Kraljevski vilin konjic (Anax
imperator), Crveni
vilin konjic (Crocothemis
erythraea), Calopteryx
splendens.
Ribe:
Zabeleženo je 16 vrsta riba od kojih su neke: Crvenperka (Scardinius
erythrophthalmus), Kesega
(Abramis ballerus), Šaran (Cyprinus
carpio),
Linjak
(Tinca tinca), Crnooka deverika (Abramis sapa),
Gavčica (Rhodeus
sericeus),
Karaš (Carassius
carassius),
Čikov (Misgurnus
fossilis),
Štuka (Esox lucius)
i Som (Silurus glanis).
Vodozemci:
Šareni daždevnjak,
Podunavski mrmoljak, Mali mrmoljak, Obična
češnjarka, Velika krastača,
Zelena krastača,
Crventrbi mukač,
Gatalinka,
Šumska žaba,
Grčka
žaba,
Velika zelena žaba,
Zelena
žaba.
Gmizavci:
Barska kornnjača,
Zelembać,
Livadski gušter, Zidni gušter,
Slepić,
Stepski smuk,
Smuk,
Ribarica,
Belouška,
Smukulja,
Šarka.
Ptice:
Ukupno je zabeleženo 220 vrsta ptica u rezervatu. Neke od vrsta
gnezdarica u reyervatu su:
Mali gnjurac, Mali vranac, Vodeni bik,
Čapljica
,
Gak,
Mala bela čaplja,
Velika bela čaplja,
Crvena čaplja,
Bela roda, Crna
roda,
Kašičar, Ridjoglava patka,
Patka njorka, Orao belorepan, Orao kliktaš, Eja
močvarica, Osičar, Jastreb, Lastavičar, Stepski soko, Barski petlić,
Sivi barski petlić, Grlica, Kukavica,
Kukuvija,
Utina - Mala ušara,
Kukumavka,
Pčelarica, Zelena žuna, Seoski detlić,
Mali detlić, Srednji detlić, Vijoglava, Crna crvenorepka, Cvrcić potočar,
Obični cvrcić, Veliki trstenjak, Žuti voljić,
Belovrata muharica, Senica vuga, Dugokljuni puzić, Rusi svračak, Zlatna
vuga, Žutarica,
Batokljun, Barska strnadica, Crnogrla strnadica, Velika strnadica.
Sisari:
50 vrsta nastanjuje rezervat i neke od njih su: Puh, Vodena voluharica,
Zec, Jež,
Divlja
mačka,
Evropski tvor, Vidra, Evropski Dabar, Kuna belica,
Šakal, Divlja svinja i Srna.



