Ser


Eng

 

 

Obedska Bara - Specijalni rezervat prirode


official site

Koordinate: 44º 44’ N, 20 º00’ E (50 km zapadno od Beograda)
Nadmorska visina: 71-82 m

Obedska Bara je jedno od najstarijih zaštićenih područja u svetu, još od 1874. godine, i jedan od najčuvenijih rezervata prirode u Srbiji i bivšoj Jugoslaviji. To je sezonsko plavljeno područje reke Save od 20.000 ha sa močvarama, barama, vlažnim livadama i mrtvajom okruženom šumama hrasta, vrbe i topole. Najveća bara predstavlja autentičan kompleks rukavaca, močvara, tresetišta, vlažnih livada i šuma.

Upravljač rezervata su "Vojvodina šume" iz Petrovaradina.


Staništa: mrtvaja, tršćaci, poplavne topolove i vrbove šume, stoletne hrastove i jasenove šume, nizijske livade, ekstenzivni pašnjaci, oranice, tradicionalni voćnjaci.
 

Biljke: Oko 500 vrsta biljaka je zabeleženo u rezervatu od kojih su najznačajnije: Beli lokvanj (Nymphaea alba), Žuti lokvanj (Nuphar luteum), Testerica (Stratiotes aloides), Mešinka (Utricularia vulgaris), (Utricularia neglecta), Močvarna koprica (Urtica kioviensis), Iđirot (Acorus calamus), Rebratica (Hottonia palustris), Schoenoplectus triqueter, Herperis matronalis, Wolffia arrhiza, Mrazovac (Colchicum autumnale), Bodljikava kostrica (Ruscus aculeatus), Plućnjak (Pulmonaria officinalis), Žabljanka (Zannichellia palustris), Vodeni orašak (Trapa longicarpa), Kaćun (Orchis laxiflora), Salep (Orchis morio), Platanthera bifolia, Zavrata (Cephalanthera longifolia), Čopotac (Listera ovata), Neottia nidus-avis.

 

Gljive: 180  vrsta gljiva je zabeleženo u rezervatu i neke od njih su: Morchella vulgaris, Vrganj (Boletus edulus), Lisičarka (Cantharellus cibarius), Zelena pupavka (Amanita phalloides), (Russula brunneoviolacea), Poljska pečurka (Agaricus campestris), Velika sunčanica (Macrolepiota procera), Velika gnojištarka (Coprinus comatus), Velika ćelavica (Calvatia gigantea).

 

Insekti: Veliki broj vrsta je zabeležen u rezervatu a samo neke od vrsta su: Jelenak (Lucanus cervus), Velika hrastova strižibuba (Cerambyx cerdo), Trčuljak (Carabus gigas), Carabus violaceus, Bukova strižibuba (Morimus funereus), Cetonia (Cetonia aurata), Svitac (Lapyris noctiluca), Rhyssa persuasoria, Ammophila sabulosa, Pčela (Xylocopa violacea), Mali prelivac (Apatura iris), Admiral (Vanessa atalanta), Dnevni paunovac (Inachis io), Šafranovac (Colias crocea), Lastin repak (Papilio machaon), Kraljevski vilin konjic (Anax imperator), Crveni vilin konjic (Crocothemis erythraea), Calopteryx splendens.

 

Ribe: Zabeleženo je 16 vrsta riba od kojih su neke: Crvenperka (Scardinius erythrophthalmus), Kesega (Abramis ballerus), Šaran (Cyprinus carpio), Linjak (Tinca tinca), Crnooka deverika (Abramis sapa), Gavčica (Rhodeus sericeus), Karaš (Carassius carassius), Čikov (Misgurnus fossilis), Štuka (Esox lucius) i Som (Silurus glanis).

 

Vodozemci: Šareni daždevnjak, Podunavski mrmoljak, Mali mrmoljak, Obična češnjarka, Velika krastača, Zelena krastača, Crventrbi mukač, Gatalinka, Šumska žaba, Grčka žaba, Velika zelena žaba, Zelena žaba.

 

Gmizavci: Barska kornnjača, Zelembać, Livadski gušter, Zidni gušter, Slepić, Stepski smuk, Smuk, Ribarica, Belouška, Smukulja, Šarka.

 

Ptice: Ukupno je zabeleženo 220 vrsta ptica u rezervatu. Neke od vrsta gnezdarica u reyervatu su: Mali gnjurac, Mali vranac, Vodeni bik, Čapljica , Gak, Mala bela čaplja, Velika bela čaplja, Crvena čaplja, Bela roda, Crna roda, Kašičar, Ridjoglava patka, Patka njorka, Orao belorepan, Orao kliktaš, Eja močvarica, Osičar, Jastreb, Lastavičar, Stepski soko, Barski petlić, Sivi barski petlić, Grlica, Kukavica, Kukuvija, Utina - Mala ušara, Kukumavka, Pčelarica, Zelena žuna, Seoski detlić, Mali detlić, Srednji detlić, Vijoglava, Crna crvenorepka, Cvrcić potočar, Obični cvrcić, Veliki trstenjak, Žuti voljić, Belovrata muharica, Senica vuga, Dugokljuni puzić, Rusi svračak, Zlatna vuga, Žutarica, Batokljun, Barska strnadica, Crnogrla strnadica, Velika strnadica.

 

Sisari: 50 vrsta nastanjuje rezervat i neke od njih su: Puh, Vodena voluharica, Zec, Jež, Divlja mačka, Evropski tvor, Vidra, Evropski Dabar, Kuna belica, Šakal, Divlja svinja i Srna.