Ser


Eng

 

 

„Zaštićena prirodna dobra i ekoturizam Vojvodine“


U zgradi Izvršnog veća Vojvodine u Novom Sadu, 07. maja 2008. godine je održana  promocija monografije „Zaštićena prirodna dobra i ekoturizam Vojvodine“.


Promociju je otvorio Prof. dr Zoltan Đarmati, Pokrajinski sekretar za zaštitu životne sredine i održivi razvoj AP Vojvodine koji je između ostalog napomenuo da je monografiju izdala grupa autora sa Prirodno-matematičkog fakulteta - Departmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo u Novom Sadu, Zavoda za zaštitu prirode Srbije, RJ Novi Sad i Pokrajinskog sekretarijata za zaštitu životne sredine i održivi razvoj AP Vojvodine.


Štampanje monografije je finansiralo Izvršno veće AP Vojvodine, Sekretarijat za zaštitu životne sredine i održivi razvoj i Sekretarijat za privredu i turizam.


Profesor dr Lazar Lazić urednik monografije, je naglasio da je ovo zapravo drugo, dopunjeno izdanje monografije koja je izdata 2004. godine  i čiji je urednik bio pokojni profesor dr Pavle Tomić. U pisanju monografije je učestvovalo 22 autora. Osim što predstavlja prirodnu baštinu Vojvodine, knjiga takođe propagira i potencijal za razvoj lokalnih zajednica putem održivog ekoturizma. Monografija je štampana u tiražu od 1500 primeraka sa tvrdim povezom na formatu B4. Ima 272 strane i sadrži blizu 300 fotografija od 15 autora (među kojima su fotografije i osnivača Wild-Serbia sajta, Katarine Paunović i Milana Ružića).


Po rečima dr Slobodana Puzovića, koji u Pokrajinskom sekreterijatu za zaštitu životne sredine i održivi razvoj vodi sektor za zaštićena prirodna dobra i biodiverzitet, ova monografija je jedno malo remek delo i nešto što je bila naša nasušna potreba već godinama u borbi za očuvanje prirodne baštine Vojvodine. Monografija na najbolji način slavi bogatstvo i raznovrsnost prirode Vojvodine, jedinstvene oblike biljaka i životinja i njihovih zajednica, i ono što je jako bitno, monografija slavi i čoveka koji živi u tom zaštićenom prirodnom izobilju i bližoj okolini, čoveka koji živi u skladu sa tom prirodom i ne uništava je. Puzović naglašava da su prirodna baština i prirodni resursi pod negativnim uticajem čoveka i pod pritiskom, naročito u zemljama kao što je naša koje su u tranziciji i promenama. On ističe potrebu da se običnim ljudima, ljudima koji žive u zaštićenim prirodnim dobrima i njihovoj okolini, političarima i lokalnim subjektima vlasti, pokaže kakve prirodne lepote i bogatstva se nalaze u njihovom okuženju, da shvate njihov značaj i potencijal, da ih na adekvatan način čuvaju, održavaju i da njima na pravi način upravljaju.


U knjizi su prikazana 23 zaštićena prirodna dobra Vojvodine, iako u Vojvodini ima preko 120 zaštićenih prirodnih dobara na oko 130.000 hektara, što predstavlja oko 5,5 % teritorije Vojvodine. U monografiji su pre svega odabrana ključna prirodna dobra Vojvodine od međunarodnog i nacionalnog značaja i dobra koja zahvataju preko 95 % površine zaštićenog dela Vojvodine. To su: Fruška gora, Vršačke planine, Deliblatska peščara, Ludaško jezero, Stari Begej – Carska bara, Gornje Podunavlje, Obedska bara, Zasavica, Koviljsko-petrovaradinski rit, Slano kopovo, Karađorđevo, Jegrička, Palić, Tikvara, Begečka jama, Ponjavica, Selevenjske pustare, Pašnjaci velike droplje, Bosutske šume, Bagremara, Zobnatica i Panonija.

 

Monografija nije štampana radi sticanja dohotka od prodaje, već radi promovisanja naših prirodnih vrednosti i neće se naći u slobodnoj prodaji.


Čast nam je da smo i mi jednim malim delom doprineli ostvarenju ove vrlo značajne knjige.
 

Tekst i foto: Katarina Paunović

(dr Slobodan Puzović, Prof. dr Zoltan Đarmati, Prof. dr Lazar Lazić i gospođa Biljana Panjković )