„Zaštićena prirodna dobra i ekoturizam Vojvodine“
U zgradi Izvršnog veća Vojvodine u Novom Sadu, 07. maja 2008. godine je održana promocija monografije „Zaštićena prirodna dobra i ekoturizam Vojvodine“.
Promociju je otvorio Prof. dr Zoltan Đarmati, Pokrajinski
sekretar za zaštitu životne sredine i održivi razvoj AP Vojvodine koji je
između ostalog napomenuo da je monografiju izdala grupa autora sa Prirodno-matematičkog
fakulteta - Departmana za geografiju, turizam i
hotelijerstvo u Novom Sadu, Zavoda za zaštitu prirode Srbije, RJ Novi Sad
i Pokrajinskog sekretarijata za zaštitu životne sredine i održivi razvoj
AP Vojvodine.
Štampanje monografije je finansiralo Izvršno veće AP Vojvodine, Sekretarijat za
zaštitu životne sredine i održivi razvoj i Sekretarijat za privredu i
turizam.
Profesor dr Lazar Lazić urednik monografije, je naglasio da je ovo
zapravo drugo, dopunjeno izdanje monografije koja je izdata 2004. godine
i
čiji je urednik bio pokojni profesor dr Pavle Tomić. U pisanju
monografije je učestvovalo 22 autora. Osim što predstavlja
prirodnu baštinu Vojvodine, knjiga takođe propagira i potencijal za razvoj
lokalnih zajednica putem održivog ekoturizma. Monografija je štampana u
tiražu od 1500 primeraka sa tvrdim povezom na formatu B4. Ima 272 strane
i sadrži blizu 300 fotografija od 15 autora (među kojima su fotografije
i osnivača Wild-Serbia sajta, Katarine Paunović i Milana Ružića).
Po rečima dr Slobodana Puzovića, koji u Pokrajinskom sekreterijatu za
zaštitu životne sredine i održivi razvoj vodi sektor za zaštićena
prirodna dobra i biodiverzitet, ova monografija je jedno malo remek delo i nešto što je bila naša nasušna potreba već godinama u borbi za
očuvanje prirodne baštine Vojvodine. Monografija na najbolji način
slavi bogatstvo i raznovrsnost prirode Vojvodine, jedinstvene oblike
biljaka i životinja i njihovih zajednica, i ono što je jako bitno,
monografija slavi i čoveka koji živi u tom zaštićenom prirodnom izobilju
i bližoj okolini, čoveka koji živi u skladu sa tom prirodom i ne uništava
je. Puzović naglašava da su prirodna baština i prirodni resursi pod
negativnim uticajem čoveka i pod pritiskom, naročito u zemljama kao što
je naša koje su u tranziciji i promenama. On ističe potrebu da se običnim
ljudima, ljudima koji žive u zaštićenim prirodnim dobrima i njihovoj
okolini, političarima i lokalnim subjektima vlasti, pokaže kakve
prirodne lepote i bogatstva se nalaze u njihovom okuženju, da shvate
njihov značaj i potencijal, da ih na adekvatan način čuvaju, održavaju
i da njima na pravi način upravljaju.
U knjizi su prikazana 23 zaštićena prirodna dobra Vojvodine, iako u
Vojvodini ima preko 120 zaštićenih prirodnih dobara na oko 130.000
hektara, što predstavlja oko 5,5 % teritorije Vojvodine. U monografiji su pre
svega odabrana ključna prirodna dobra Vojvodine od međunarodnog i
nacionalnog značaja i dobra koja zahvataju preko 95 % površine
zaštićenog dela Vojvodine. To su: Fruška gora, Vršačke planine,
Deliblatska peščara, Ludaško jezero, Stari Begej – Carska
bara, Gornje Podunavlje, Obedska bara, Zasavica, Koviljsko-petrovaradinski rit, Slano
kopovo, Karađorđevo, Jegrička, Palić, Tikvara, Begečka jama, Ponjavica,
Selevenjske pustare, Pašnjaci velike droplje, Bosutske šume, Bagremara,
Zobnatica i Panonija.
Monografija nije štampana radi sticanja dohotka od prodaje, već radi promovisanja naših prirodnih vrednosti i neće se naći u slobodnoj prodaji.
Čast nam je da smo i mi jednim malim delom doprineli ostvarenju ove
vrlo značajne knjige.
Tekst i foto: Katarina Paunović

(dr Slobodan Puzović, Prof. dr Zoltan Đarmati, Prof. dr Lazar Lazić i gospođa Biljana Panjković )

